Festival za istraživanje, promociju i zaštitu krša
Festival Krasopis
Krška priroda je inspirirala mnogo znanstvenika, umjetnika, hodača, zapravo svakoga koji je voljan uroniti u tu vrstu prirode. Veselimo se ugostiti na festivalu ljude koji su svojim radom, stvaralaštvom, svojim duhom istraživanja ili samo svojom znatiželjom pronašli put izražavanja vlastitog dijaloga s prirodom. Na festivalu će sudjelovati glazbenici, književnici, pjesnici, karstolozi, likovni umjetnici, speleolozi, antropolozi, krajobrazni arhitekti, filozofi, biolozi, data scientisti i aktivisti iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Oni će se fokusirati na razgovor o dvije teme: na krške krajolike i životinje. Ove teme su srodne ne samo po svojim geografskim aspektima, nego jednako tako i po podređenim predstavama u javnosti. Pokušat će mapirati put koji krajolici i životinje prelaze od prirodnih znanosti do predstava u muzejima, izdavaštvu, umjetnosti i općoj javnosti. Što će nam pokazati taj put? Gdje nastaje problem? Što uopće možemo o tome znati? Od srca Vas pozivamo da nas pratite na tom putovanju!
Krasopis je festival koji nastoji široko promisliti odnos prema prirodi krša – umjetnički, znanstveni i uporabni. Pri tome treba imati na umu da je krš jedna od najsloženijih i najbogatijih vrsta krajolika i ekoloških sustava, koja je zahvaljujući vodećim javnim narativima – stereotipima – najmanje vidljiva.
Na ovom mjestu i uživo na festivalu bit će predstavljene znanstvene slike krša (vrtače pećine …) up to date. Skupina mladih aktivista će nam pokazati kako se aktivistički, pravno i umjetnički dovija da zaštiti rijeke koje su posebno na udaru.
Smisao mreže je da sudionici međusobnom razmjenom iskustava upotpunjuju vlastiti doživljaj prirode i stvaraju prilike za izgradnju slike svijetu koja je znatno manje reduktivna od postojeće.
U organizaciji:
Sudionici 2026.
Građanski initiativa "Gospić naš dom"
Ovo je trenutno najaktivnija i najutjecajnija građanska inicijativa u Hrvatskoj, čiji je aktivizam izrastao silom prilika. Njihov grad je Gospić zasut opasnim smećem, a vlast, umjesto da učini sve kako bi uklonila opasnost, zataškava problem, držeći neke od aktera za suradnike u sanaciji. U Inicijativi djeluje oko dvadeseta aktivista, koji odlučuju forumski, ali ipak svaki od njih ima specifičan doprinos.
Vjeko Bušić
Za GI Gospić:
Vjeko Bušić je pravnik, odvjetnik, koji je s obitelji prije tri godine preselio iz rodnog Zagreba u rodni grad supruge Martine, zbog mirnog i ugodnijeg života. I eto ti smeća koje je dovelo u pitanje te račune. Često javno brani stavove Inicijative – argumentirano i razložno – i slovi kao njezin najistaknutiji predstavnik.
Martina Brmbolić
Martina Brmbolić je diplomirana pravnica koja nije mogla bez zavičaja. Ona je srce i duša Inicijative. Nitko joj ne može reći ne, pa ni njezin suprug Vjeko kad je predložila da ostatak života provedu u Lici.
Nikica Jelić
Za GI Gospić:
Nikica Jelić je matematičar – informatičar, umirovljeni branitelj dragovoljac, planinar, suosnivač ličke gorske službe spašavanja, slikar… Branio Liku u ratu, ne mijenja stav ni u miru. Iako na prvi pogled djeluje kao šutljiv, ali sam kaže da ne želi šutjeti nego pomoći u obrani Like.
Daria Došen
Za GI Gospić:
Daria Došen je inženjerka geodezije, poduzetnica i vlasnica geodetske tvrtke. Do jučer smo bili ponosni na našu prirodu i vode, a danas ne znamo je li išta od toga ostalo, izjavila je jednom. Protiv njezine volje, premjeravanje ličkog krajolika se često u mislima spusti u podzemne vode. Ako budete trebali za kontaktirati Inicijativu, Daria je provjereno prava osoba za to.
Vladimir Šulentić
Za GI Gospić:
Vladimir Šulentić je inženjer geodezije, voditelj odjela GIS-a i katastra vodova u lokalnom javnom isporučitelju. Amaterski je glazbenik, istraživač i zaljubljenik u prošlost Gospića, osim toga autor nekoliko znanstvenih i stručnih članaka, ekološki aktivist, u slobodno vrijeme moderator na prosvjedima.
Moritz Lembert
Moritz Lembert je holistički coach i savjetnik sa švicarskom adresom koji svoje iskustvo iz područja plesa, rada s tijelom i filozofije povezuje s radom s rukovoditeljima, organizacijama i poduzetnicima. Cilj je njegova rada pomoći ljudima da preispitaju ustaljene obrasce razmišljanja i otkriju nove mogućnosti djelovanja. Odnose vidi kao priliku da nadiđemo vlastite potrebe i autentično pristupimo drugim ljudima. Osim toga, piše o filozofiji, ljudskom postojanju i povezanosti percepcije i djelovanja. Na festivalu Krasopis zajedno ćemo s njim naglas promišljati o tome kako se njegove metode mogu primijeniti u radu na području zaštite okoliša.
Ivo Lučić
Ivo Lučić je karstolog čije je polje istraživanja široko kao Dinarski krš, ali ne toliko duboko kao Dinarski krš. Puno pliće. Kroz knjige, znanstvene izvještaje i novinarske radove istražuje razne načine na koje se prirodoznanstveni, tradicijski i upotrebni pristupi miješaju i daju aktualne slike krša. Svoj pristup definira kao holističku karstologiju i okolišnu humanistiku.
Njegovo stručno znanje i njegov kritički pogled na ljudske intervencije u kršu, na festivalu će obogatiti umjetničke impulse i istovremeno garantirati nužno prizemljenje naše teme.
Aida Kapetanović
Aida Kapetanović rođena je u Mostaru, a odrasla je u Italiji, gdje je u Firenci studirala politologiju i sociologiju. Članica je Fondacije Atelje za drustvene promjene – ACT. Posebno se bavi ekosociologijom i pitanjem kulturnih aspekata ekoloških pokreta.
U svojoj doktorskoj disertaciji istraživala je aktivizam povezan sa zaštitom rijeka u Bosni i Hercegovini, pri čemu je proučavala kako se kolektivni pokreti povezuju u mreže, kako oblikuju identitete te kakva se kultura i simbolika pritom stvaraju.
Posebno mjesto u njezinu radu zauzimaju rijeke jugoistočne Europe. Sada se vratila u Mostar, gdje svoje znanje, iskustvo i angažman primjenjuje na lokalnoj razini.
Mladen Blažević
Mladen Blažević (rođen 1969. u Rijeci) hrvatski je književnik, pjesnik, dramaturg i publicist, široko poznat kako po svom književnom stvaralaštvu, tako i po novinarskom radu.
Na festivalu Krasopis predstavit će roman Aritmija zemlje, priču o istarskoj špilji u kojoj arheolog otkriva dotad nepoznate slojeve. Kroz paralelne pripovjedne linije ulazi u različite vremenske dimenzije koje su u špilji ostavile svoje slojeve i tragove.
S autorom nas očekuje zabavno, uzbudljivo i sadržajno putovanje kroz vrijeme, s obzirom na to da danas živi i radi u Vižinadi u Istri, nedaleko od brojnih špilja i drugih oblika krškog reljefa.
Matko Kezele
Matko Kezele ove će godine oblikovati vizualni identitet festivala. Kezele je umjetnik mozaika i restaurator koji je svoj zanat usavršio na poznatoj Scuola mosaicisti del Friuli in Spilimbergo u Italiji.
S vremenom je razvio sasvim osoban umjetnički izraz, stvarajući mozaike koje dijelom izravno aplicira na komade krškoga kamena. Krš — njegove boje i oblici, posebna čarolija krajolika i kulture koja je s njime povezana — središnja je inspiracija njegova stvaralaštva.
Njegova je umjetnost priroda u tisuću komadića: živi, šareni, arhaični i duboko poznati kamen.
Ratko & Radiša Teofilović
Kad bi sam krš zapjevao, vjerojatno bi zvučao poput glazbe ove dvojice nevjerojatne braće blizanaca: arhaično, tajanstveno i istodobno moderno — i potpuno a cappella.
Kao što estetika dinarskoga krša ponekad iznenađuje, tako ni njihova glazba ne počiva na tercama, toliko uobičajenima u europskoj glazbi, nego se pojavljuje i u zadivljujućim kvintama i kvartama. U njezinoj se osnovi često čuje dugo zadržani temeljni ton, ison, kao da je to iskonski ton te prirode koji odjekuje kroz stoljeća.
Njihov repertoar seže onoliko daleko koliko i sam Dinarski krš: Kosovo, južna Srbija, Makedonija, Sandžak i Dalmacija.
Glazba ove dvojice umjetnika pravi je događaj i ponosni smo i sretni što ih imamo na Krasopisu!
Foto: Šibenski
Sanja Puljar D'Alessio
Sanja Puljar D’Alessio je docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje djeluje u Odsjeku za kulturalne studije. Bavi se kulturnom antropologijom i etnografijom, odnosno istražuje kako ljudi, grupe i institucije oblikuju svoju svakodnevicu i društveni svijet.
U novijim istraživanjima posebno se bavi odnosom ljudi i biljaka, temama poput „više-nego-ljudske društvenosti“ (more-than-human sociality), kulturne botanike i ekoloških pitanja.
Kako živimo s biljkama — i kako bismo trebali živjeti s njima — pitanje je na koje će nam pomoći odgovoriti na festivalu.
Predrag Slijepčević
Predrag B. Slijepčević je biolog i viši predavač na Odjelu za prirodne znanosti Sveučilišta Brunel u Londonu, gdje se njegov istraživački rad nalazi na sjecištu biologije, evolucijskih znanosti i filozofije znanosti.
U središtu njegova rada nalazi se pitanje kako biološki sustavi — od bakterija do životinja — opažaju svoju okolinu, obrađuju informacije i razvijaju oblike biološke inteligencije.
U svojoj knjizi Biocivilisations: A New Look at the Science of Life Slijepčević propituje antropocentričnu predodžbu prema kojoj je čovjek vrhunac biološke evolucije.
Na primjerima bakterija, biljaka, gljiva, kukaca i životinja pokazuje da komunikacija, suradnja, poljoprivreda, medicina, arhitektura, pa čak i određeni oblici umjetnosti nisu isključivo ljudska postignuća.
Razvija perspektivu života u kojoj se organizmi ne promatraju kao pasivni strojevi, već kao aktivni, učeći i međusobno povezani akteri.
Biocivilisations je stoga istodobno znanstveni i filozofski poziv da iznova promislimo svoje mjesto u mreži života.
Katarina Kušić
Katarina Kušić je izvanredna profesorica u Centru za napredne studije – Jugoistočna Europa (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci, gdje se bavi međunarodnim odnosima i političkim znanostima. Istražuje kako se zemljište, poljoprivreda, zaštita prirode i turizam politički i društveno oblikuju, osobito u Hrvatskoj i Srbiji. Pritom je zanima i odnos između ljudi i tla/zemlje. Njezin istraživački projekt, između ostalog, proučava političku ekologiju zemljišta u Hrvatskoj i Srbiji. Na festivalu će nam govoriti o tome kako se šume i planine doživljavaju i pripovijedaju u političkom mišljenju.
Hrvoje Jurić
Hrvoje Jurić je profesor filozofije u Zagrebu. Posebno područje njegova interesa je bioetika. Suurednik je časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. Osim toga, piše i poeziju. Njegova knjiga O najmanjem i još manjem zbirka je poetskih (!) eseja o manjinama ili živim bićima koja mi ljudi olako i prebrzo proglašavamo nevažnima — od izbjeglica i životinja pa sve do stvari i pojava na koje volimo gledati svisoka.
Ove će nam godine predstaviti djelo Ivana Illicha, koji bi ove godine proslavio stoti rođendan. Ivan Illich (1926.–2002.) bio je austrijsko-američki i svjetski poznati društveni filozof, teolog, povjesničar i katolički svećenik. Uveo je pojam konvivijalnosti — viziju čovjeku naklonjenog, samoodređenog društva u kojem tehnologija služi životu umjesto da postane sredstvo dominacije, uz pažljiv i obziran odnos prema tehnologiji. Njegove su ideje i danas iznimno aktualne.
Sofija Vrcelj
Sofija Vrcelj je profesorica pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje djeluje u Odsjeku za pedagogiju. U svom se nastavnom radu prvenstveno bavi trima područjima: školskom pedagogijom, komparativnom pedagogijom i feminističkom pedagogijom. Vrcelj pedagogiju ne shvaća samo kao teoriju poučavanja, već obrazovanje proučava u kontekstu društvenih promjena, rodnih odnosa i institucija. Za Krasopis će djelo austrijsko-američkog društvenog filozofa Ivana Illicha razmotriti iz pedagoške perspektive.
_edited.jpg)
Goran Barović
Prof. dr. sc. Goran Barović sa Sveučilišta Crne Gore u Nikšiću geograf je i kartograf te profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Crne Gore. Bavio se hidrologijom i riječnim mrežama u Crnoj Gori, koje je istraživao pomoću GIS-a. Astronomska i matematička geografija, kao i opća i tematska kartografija, također su područja koja predaje. Osim toga, još se od studentskih dana bavi speleologijom te izvrsno poznaje špiljske sustave Crne Gore.
Na festivalu će govoriti o hidrografiji rijeke Zete.
Anne-Kathrin Godec
Anne-Kathrin je spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica. Zajedno s mužem Gordanom vodi književni hotel Balatura gdje već 18 godina organizira književne događaje, razgovore i festivale. Ali cijelo vrijeme ju magično zove priroda oko nje, krš. Pošto je sama odrasla na stazama njemačkog Švarcvalda, pokrivenim iglicama jelki, Dinarski krš joj je na početku bio nekako stran. Ali u dugim šetnjama ga je naučila čitati kao zatvoreni sistem i pronašla u kršu novi svijet.
Andrej Stroj
Andrej Stroj je hidrogeolog u Hrvatskom geološkom institutu u Zagrebu. Njegovo je uže područje stručnosti hidrogeologija krških područja, a ne toliko klasična hidrogeologija podzemnih voda — odnosno proučavanje načina na koji voda protječe kroz okršene stijene, špilje i podzemne kanalske sustave. Istražuje kako oborinske vode prodiru u krška područja, pohranjuju se u podzemlju i ponovno izviru na površinu. Jedno od njegovih glavnih područja istraživanja je Dinarski krš, posebice Velebit, područje rijeke Gacke i hrvatska jadranska obala. Također proučava krške podzemne vode s aspekta njihova korištenja i zaštite, što je osobito važno jer krške podzemne vode mogu brzo reagirati na promjene u okolišu i onečišćenje. Za Krasopis usredotočit će se na područje Like, koje je nedavno dospjelo u središte javnog interesa zbog skandala povezanog s otpadom.
Dženeta Hodžić
Dženeta Hodžić znanstvena je suradnica u Institutu za društveno-ekološka istraživanja (ISOE) u Frankfurtu. Njezin se rad nalazi na sjecištu ekološke antropologije, etnografije i istraživanja voda.
Posebno se bavi podzemnim vodama i krškim područjima, a zanima je kako se podzemne vode koriste, upravljaju, mjere i štite.
U središtu njezina interesa su i vodne infrastrukture te njihov odnos prema društvu i okolišu. Za Krasopis će govoriti o naizgled „neposlušnim“ podzemnim vodama krša.
Krešimir Žganec
Krešimir Žganec je biolog i ekolog te profesor na Sveučilištu u Zadru. Njegov je istraživački rad usmjeren na ekologiju slatkovodnih ekosustava, posebice rijeka, jezera i beskralježnjaka koji u njima žive.
Predaje ekologiju rijeka i slatkih voda, uključujući istraživanje ekološke kvalitete tekućica. Posebno ga zanimaju makrozoobentos, odnosno mali beskralježnjaci koji žive na dnu ili u sedimentu vodenih ekosustava i važni su pokazatelji stanja voda, kao i rakovi i drugi vodeni organizmi, među kojima su i endemske vrste Dinarida.
_edited.jpg)
Sead Šašivarević
Sead Šašivarević osnivač je i voditelj projekta „Obećana Zemlja“ (OZ) u Blagaju pokraj Mostara u Bosni i Hercegovini. Nakon 17 godina provedenih u financijskom sektoru napustio je urbani i poslovni način života te sa svojom obitelji stvorio mjesto koje povezuje permakulturu, ekološki uzgoj, povezanost s prirodom i obrazovanje. Obećana Zemlja ujedno je i mjesto učenja. Jedan je od primjera inicijativa „Vitezovi OZ-a“, čiji je cilj ponovno povezati djecu sa zemljom, biljkama i prirodom. Šašivarević se sve više angažira na zaštiti hercegovačkih rijeka i krških izvora. Godine 2026. pokrenuo je, između ostalog, građansku inicijativu za zaštitu Bunice, nakon što je infrastrukturni projekt otvorio pitanja o mogućem utjecaju na rijeku i podzemne vode.
Jan Röhnert
Jan Röhnert pjesnik je, esejist, prevoditelj, putopisac i književni znanstvenik. Profesor je novije i najnovije književnosti na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu i živi u Leipzigu. Među njegova novija djela ubrajaju se pjesnička zbirka „Erdtagzeit“ (Vrijeme zemljanog dana)i zbirka priča „Karstwärts“ (Prema kršu, 2024.). Njegov esej „Wildnisarbeit. Schreiben, Tun und Nature Writing“ (Rad divljine. Pisanje, radnja i nature writing, Arco Verlag, 2025.) ne shvaća divljinu kao stanje, nego kao radni pojam za procese čiji se tijek ne može ni planirati ni predvidjeti. U tri dijela knjiga vodi čitatelja na posljednje zapuštene površine Leipziga, u poplavne livade Elbe u Wendlandu i na voćnjačku padinu u istočnoj Tiringiji iznad zarasloga pješčenjačkog kamenoloma.
Krasopis 2026: Program
Petak, 23.10.26.
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
17:00
Matko Kezele
Otvorenje izložbe "Pieces of Landscape"
Sudjeluju: Matko Kezele, Anne-Kathrin Godec, Ivo Lučić
Tema: Život i znanje
18:00
Razgovori: Živjeti i stvarati s kršem – Umjetnost kao alat štovanja, divljenja i upoznavanja krajolika
Sudjeluju: Matko Kezele, Radiša & Ratko Teofilović, Hrvoje Jurić, Mladen Blažević, Anne-Kathrin Godec i Ivo Lučić
19:00 večera (za sudionike festivala)
20:00
Mladen Blažević: Aritmija Zemlje
Razgovor o knjizi: Mladen Blažević i Anne-Kathrin Godec
U nastavku druženje s autorom
Subota, 24.10.2026.
Tema: Život i znanje (nastavak)
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
09:00
Predrag Slijepčević
Biocivilizcije – predavanje i razgovor
10:00
Tragovima znanja: Izlet u Bribir/ Grižane
1. Rodna kuća Josipa Pančića
Uvod u rad J. Pančića – Ivo Lučić
11:00
Posjet kući Klović: Život i stvaranje Jurja Klovića s posebnom fokusom na biljni svijet u Klovićevim minijaturima.
Vodstvo: Roberta Bengez, Marijan Mavrić & Anne-Kathrin Godec
Izložba Marijana Mavrića.
Šetnja do griške Gradine
Piknik
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
14:00
Sanja Puljar D'Alessio
Živjeti s biljakama – viševrsna etnografija, predavanje i razgovor
15:00
Katarina Kušić
Šume i planine u političkoj misli: sukobi, krize, nade
Znanje i sudbina znanja: Ivan Illich – 100 godina od rođenja
16:00
Hrvoje Jurić
Filozofija Ivana Illicha: Protiv razvodnjavanja svijeta i života
17:00
Moritz Lembert
Zajednički Zoom Call
""Izgraditi budućnost u kojoj želimo živjeti"
Coaching kao alat za kreiranje vizija, razumijevanja i međusobnog interesa u okolišnim pitanjima
18:00
Sofija Vrcelj
Od raškolavanja društav do doba ekrana: Aktualnost pedagoške misli Ivana Illicha
19:00 Večera (za sudionike festivala)
20:00
Jan Röhnert
Rad divljine (Wildnisarbeit): Pisanje, rad i Nature Writing)
Književni događaj: Sujeluju, Jan Röhnert, Anne-Kathrin Godec, Konstantin Haag
21:00
Koncert
Braća Teofilović
(u seminarskoj kući)
Nedjelja, 25.10.2026.
Tema: Vode: rijeke ponornice i podzemne vode
09:00
Goran Barović
Hidrografija Zete
10:00
Andrej Stroj
Hidrogeologija Like
11:00
Krešimir Žganec
Ekologija i živi svijet rijeka, štete od brana
12:00
Ivo Lučić
Mitologija ponora i podzemnih voda – kratki pregled
Tema: Aktivizam – zaštita rijeka i krajolika
12:15
Aida Kapetanović
Zaštita rijeka na Dinarskom kršu: od teorije do iskustva
13:30 Ručak (za sudionike festivala)
14:30
Sead Šašivarević
Permakultura i vizionarski pogled na život s krajolikom
(Projekt Obećana zemlja)
15:30
GI Gospić je naš dom
Smeće na kršu – aktivizam koji je promijenio Hrvatsku
16:30
Što kršu treba – okrugli stol
Aktivističke, znanstvene i umjetničke perspektive na stanje i potrebe Dinarskog krša
Završni okrugli stol
18:00 Večera za kraj (za sudionike festivala)
Krasopis 2022-2025. - Impresije
Krasopis 2022 - Impresije
