Festival za istraživanje, promociju i zaštitu krša
Treći Krasopis: 25.-27.10.2024.
U organizaciji:
Krška priroda je inspirirala mnogo znanstvenika, umjetnika, hodača, zapravo svakoga koji je voljan uroniti u tu vrstu prirode. Veselimo se ugostiti na festivalu ljude koji su svojim radom, stvaralaštvom, svojim duhom istraživanja ili samo svojom znatiželjom pronašli put izražavanja vlastitog dijaloga s prirodom. Na festivalu će sudjelovati
glazbenici, književnici, pjesnici, karstolozi, likovni umjetnici, speleolozi, antropolozi, krajobrazni arhitekti, filozofi, biolozi, data scientisti i aktivisti iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Oni će se fokusirati na razgovor o dvije teme: na krške krajolike i životinje. Ove teme su srodne ne samo po svojim geografskim aspektima, nego jednako tako i po podređenim predstavama u javnosti. Pokušat će mapirati put koji krajolici i životinje prelaze od prirodnih znanosti do predstava u muzejima, izdavaštvu, umjetnosti i općoj javnosti. Što će nam pokazati taj put? Gdje nastaje problem? Što uopće možemo o tome znati? Od srca Vas pozivamo da nas pratite na tom putovanju!
Krasopis je festival koji nastoji široko promisliti odnos prema prirodi krša – umjetnički, znanstveni i uporabni. Pri tome treba imati na umu da je krš jedna od najsloženijih i najbogatijih vrsta krajolika i ekoloških sustava, koja je zahvaljujući vodećim javnim narativima – stereotipima – najmanje vidljiva.
Na ovom mjestu i uživo na festivalu bit će predstavljene znanstvene slike krša (vrtače pećine …) up to date. Skupina mladih aktivista će nam pokazati kako se aktivistički, pravno i umjetnički dovija da zaštiti rijeke koje su posebno na udaru.
Smisao mreže je da sudionici međusobnom razmjenom iskustava upotpunjuju vlastiti doživljaj prirode i stvaraju prilike za izgradnju slike svijetu koja je znatno manje reduktivna od postojeće.
Sudionici 2024.
Ivo Lučić
Ivo Lučić je karstolog tijelom i dušom. Njegovo polje istraživanja široko je kao Dinarski krš i njegovi interesi na tom teritoriju nemaju granica. Istraživao je sve aspekte krša (u knjigama, znanstvenim izvještajima, novinarskim radovima): geološki aspekt, speleološki aspekt, biološki, kulturo-povijesni, meteorološki i mnogo više. Njegovo stručno znanje, ali i njegov kritički pogled na ljudske intervencije u kršu, na festivalu će obogatiti umjetničke impulse i istovremeno garantirati nužno prizemljenje naše teme.
Slavko Polak
Slavko Polak je biolog i kustos u Notranjskom muzeju u Postojni, Sloveniji. Na znanstvenom polju se bavi istraživanjem faune špiljskih sistema u kršu, posebno s kemo-senzorskim uvjetima koji omogućuju evolucijske adaptacije populacija. Pored znanstvenog interesa, on se bavi crtačkim prikazima toga podzemnog svijeta, a i u muzeju zoološke fenomene pretvara u naraciju koja će ih približiti ljudima. U tom smislu, Slavko je sudionik Krasopisa iz snova!
Nikola Madžirov
Nikola Madžirov je esejist, pjesnik i prevoditelj i jedan od najznačajnijih pisaca svoje zemlje (Makedonije). Njegova zbirka poezije "Premješten kamen" (Fraktura, Zaprešić, 2010) istražuje realnost ne samo u svom fizičkom obliku, nego i u svojoj široj, možda većoj prisutnosti koja se kreće na koodrinatima između kozmosa i Zemlje, izvan vremena, varirajući u prostoru, uvijek u pokretu, nikad na miru. Na festivalu Krasopis će nam njegov metaforični pogled otvoriti nove dimenzije, takoreći premjestiti kamenove...
Foto: Bloodaxe Books
Katarina Ivanišin Kardum
Umjetnica Katarina Ivanišin Kardum će bitno odrediti vizualni okvir ovogodišnjeg festivala. Njezina izložba "Isto nebo" u MSU Zagreb je na tragu vizualnog prikaza geoloških terenskih studija dinarskih planina. Njezine slike (ulje na platnu) su precizne i duboke su da uzimaju dah i transportiraju magnetizam Dinarskog krša na jedinstven način. Tako je i njezina izložba "Ptice" (fotografije) u UTZ-u u Zagrebu pokazala njezin izvanredni talent da čita metafore u biološkim i neživim objektima kao i krajolicima, te da ih približava gledatelju. Krasopis će biti ljepši, bogatiji i precizniji, već samo zbog njezine izložbe!
Foto: dulist.hr
Dimitrij Mlekuž
Dimitrij Mlekuž je profesor arheologije u Ljubljani s posebnim interesom za arheologiju krajolika i odnose čovjeka i životinje. Njegovo mišljenje u arheologiji respektira krajolik, životinje i biljke. On evaluira multi-senzualne stavove u percepciji krajobraza gdje su ljudi boravili. S druge strane istražuje krajobrazne topografije i njihove interpretacije. Naslovi njegovih radova (" Slušanje krajolika", "Vremenska geografija" i "Etnografija ciklopa") nas ispunjuju sa znatiželjom, čak i oduševljenjem. Jedva čekamo da ga sretnemo na Krasopisu!
Zoran Žmirić
Zoran Žmirić jedan je od najvažnijih suvremenh pisaca Hrvatske. U svom rodnom gradu, u Rijeci, je osim toga poznat kao glazbenik. Njegove knjige pričaju o životima, često djetinjstvima, čija je kulisa krš. Unutrašnji život njegovih protagonista, moglo bi se reći, je krški krajolik, sa škrapama na površini, s oštrim rubovima i dubokim rezovima ispod kojih kuca živo i toplo srce i teku unutrašnje rijeke emocija. Najnoviji roman "Visoke trave" (Fraktura, Zaprešić 2023.) je priča dvoje prijatelja čije se svijet rastrgao u devedesetima, gdje su izgorjele kuće stajale u visokoj travi, a kasnije u Irskoj, u sasvim drugoj travi, kada se ponovno vide. Nema toga pisca koji zna toliko impresivno portretirati specifične traume na području bivše Jugoslavije kao što to radi Žmirić.
Milan Soklić
Milan je jedan od najpoznatijih prevoditelja s njemačkog na hrvatski jezik. Preveo je djela Thomasa Manna, Josepha Rotha, Petera Sloterdijka i drugih. Osim toga je pisac - i hodač. Ta ga je kombinacija već pretvorila u Nature Writer-a. Njegova knjiga "Izlet na krš" priča o životnoj epizodi vitalista Hansa Driescha na putu do Sicilije. Na kratkom boravku u Trstu upoznaje nove ljude i krene na izlet koji će promijeniti njegov unutrašnji život zauvijek.
Suzana Marjanić
Suzana Marjanić je znanstvenica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Specijalizirala se za mitove i rituale, kao i za kulturnu animalistiku. Jedna je od su-urednica i koautorica izvanredne zbirke povijesnih, mitoloških i kulturoloških studija o životinjama, takozvanih bestijarija. U svojoj novoj knjizi "Cetera animantia“, koju će predstaviti na Krasopisu, bavi se širokim spektrom pristupa od animalistike i ljudsko-životinjskih studija, preko antropologije životinja do kulturne i kritičke animalistike. U tom obuhvaća ljudske odnose prema životinjama, sve mitološke i folklorističke asocijacije, upotrebu životinja, i sve etičke ideje koje utječu na naše djelovanje u svakom trenutku. To radi nešto s nama, a ima posljedice za životinje. Koja uzbudljiva tema!
Foto: Večernji list
Jan Volker Roehnert
Jan je književnik, profesor književnosti na TU Braunschweig i pisac. U posljednjoj knjizi se intenzivno bavio kršom. "Hodati po kršu" je književna potraga za prirodom i ujedno opis pravih šetnja kroz krš. Dijalog je s fenomenom krške planine i s autorima prošlih stoljeća koji su se kretali na kršu. Kretanje je knjiga o malim, individualnim promatranjima i velikim činjenicama o kršu. I dok on putuje prema nama i našem posebnom kršu, njegova najnovija knjiga "Karstwärts" će ugledati svjetlo svijeta. Već smo prošle godine virili u njegovu novu zbirku poezije "Vrijeme zemljanog dana". Ovaj put ćemo se ozbiljno udubiti u nju!
Hrvoje Jurić (filozof)
Hrvoje Jurić je profesor filozofije u Zagrebu. Posebno ga zanima bio-etika. On je jedan od urednika časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica". Pored toga piše poeziju. Njegova knjiga "O najmanjem i još manjem" je zbirka poetskih (!) eseja o manjinama ili bićima o kojima često brzopleto mislimo da su manje vrijedni, o izbjeglicama, o životinjama ili o stvarima i fenomenima koje ne cijenimo.
Goran Andlar
Goran Andlar je profesor hortikulture. Njegov je fokus na ljudskom utjecaju na krajolik i na pitanju što bi bio integrativni menadžment krajolika. Za to je potreban izuzetan senzibilitet za ranjivosti određenih prostora i veliko znanje o tome gdje se tradicionalno oblikovanje krajolika (na primjer sa suhozidima) treba zaštititi. Također, da ponekad treba istražiti prostore gdje je radikalni, čak i nasilni ljudski utjecaj vodio do ekološke neravnoteže i ponuditi tu informaciju široj publici. Tako je s kolegama priredio izložbu o uvali Slana na otoku Pagu gdje se nalazio koncentracijski kamp u vrijeme NDH.
Dijana Posavec
Dijana Posavec je ravnateljica centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, koji je i rodno mjesto osnivača antropozofije. "Što tlu dajemo, priroda nam vraća", moto je centra. Antropozofija ima velike veze s ljudskim osjećajem usklađenosti s prirodom i okolinom što je i razlog zašto je Rudolf Steiner u svojim predavanjima - a poslije poljoprivrednici iz cijeloga svijeta - razvio tehnike koje se koriste do današnjeg dana. Nama svima poznati pojam "bio-dinamike", naprimjer, dolazi iz ove tradicije. Ali što znači bio-dinamika na području krša? Je li moguće raditi bez pesticida? Stvarno? Kako? O tome će nam pričati Dijana Posavec. Kako je dobro što će doći na naš festival!
Anne-Kathrin Godec
Anne-Kathrin je spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica. Zajedno s mužem Gordanom vodi književni hotel Balatura gdje već 15 godina organizira književne događaje, razgovore i festivale. Ali cijelo vrijeme ju magično zove priroda oko nje, krš. Pošto je sama odrasla na stazama njemačkog Švarcvalda, pokrivenim iglicama jelki, Dinarski krš joj je na početku bio nekako stran. Ali u dugim šetnjama ga je naučila čitati kao zatvoreni sistem i pronašla u kršu novi svijet.
Aida & Teo Barišić
Njih dvoje su, za ljude izvan struke, uglavnom poznati kao speleološka senzacija. Intenzivno se bave speleologijom više od trideset godina. Posjetili su veliki broj jama i špilja na području Dinarskog krša, ali zbog čega ih zovemo je Crnopački jamski sustav. Teo ga je slučajno otkrio 2004. kad su promašili put do druge jame. Speleolozi iz Šibenika su ga nazvali prvo Kita Gaćešina, i oko njega godinama okupljali speleologe odsvuda i konačno doveli do 62 kilometra - najdužeg u Dinarskom kršu.
Kada drugi provode svoje slobodno vrijeme na ugodnim ili luksuznim mjestima, oni provode dane i noći u podzemlju. Što je to što ih dolje vuče? Što su sve vidjeli na mjestima prema kojima drugi ljudi imaju otpor? O njihovom bogatom iskustvu ćemo pričati na Krasopisu!
Foto: Slobodna Dalmacija
Iva Korbar
Iva Korbar je već prošle godine bila umjetnica performansa festivala. Ona je umjetnica, plesačica i najbolje poznaje prvi ljudski način izražavanja: jezik. Teme oko prirode i unutrašnji ljudski konflikt, to ona zna savršeno prevesti u tjelesnu naraciju - koja je ponekad preciznija i poantiranija od svake riječi na ovom svijetu.
Veselimo se što će i ove godine nastupiti na festivalu s performansom na kršu!
Vanja Lazić
Vanja Lazić je umjetnica iz Bosne i Hercegovine. I kako je umjetnost jedan od najboljih alata zainteresirati ljude s nekim temama, ona je svoju umjetnost posvetila temama za koje ona sama gori. Umjetnost i aktivizam idu dobro zajedno, jer umjetnost ne želi biti poučna, nego želi dirati. Umjetnost može želi iznova ispričati ekološke bolne rane, čak i najmlađima. Sa svojom knjigom "Rijeke punih priča" inspirirala je djecu i odrasle da bosanske vode vide novim očima i da ih ponovno zavole. Jer, ono što voliš, to ćeš i zaštiti!
Sandra Josović
Sandra je završila studij političkih znanosti, radila je kao novinarka i urednica, a u "Centru za životnu sredinu" ona se bavi odnosima s javnošću i organizira događaje. I da, to je jedan od najvažnijih elementa u radu za zaštitu okoliša: kontakt s javnošću. Ona organizira događanja koja pozivaju na bavljenje s problemima u kršu i na javne diskusije koje moramo imati. Nije uvijek najlakši posao u zaštiti okoliša, ali se mora definitivno obaviti.
Vladimir Topić
Činjenica je da aktivizam može mijenjati stvari, to smo mogli vidjeti nedavno na primjeru Une, na čijem se izvoru planiralo izgraditi malu hidro-elektranu. Zahvaljujući maloj grupi biologa, ekologa, geologa i drugih, to se moglo spriječiti. Više sličnih uspješnih ali i neuspješnih primjera ima na rijekama po Bosni i Hercegovini. Jedan od najupletenijih aktivista je Vladimir Topić. Studirao je ekologiju na sveučilištu u Banjoj Luci. Od 2022. radi u centru za životnu sredinu u Banjoj Luci, posebno na području energije i klimatske promjene.
Baš se veselimo čuti kako su njihovi uspjesi bili mogući!
Sandra Polić Živković
Sandra Polić Živković je zapravo odgojiteljica. Ali u srcu nosi fotografiju. Ona živi i radi u Rijeci gdje je imala već nekoliko samostalnih i grupnih izložba. Njezin fotografski pogled inspiriran je šetnjama po Hrvatskom primorju gdje ne radi obične portrete krajolika nego svoje objekte fokusira na vrlo bliski i duboki način. Izložba "Slika stijene" će biti prikazana u sklopu festivala Krasopis! Baš smo znatiželjni!
Hrvoje Jurić (putopisac)
Hrvoje Jurić je putopisac i svjetski putnik. Na svojim putovanjima je iskusio suživot sa životinjama na vrlo praktični način. Zajedno s psima je odvozio tisuću i tisuću kilometra po kršu, a i po drugim krajolicima, pogotovo na Sjeveru. O tome je napisao putopisne knjige i portrete. Njegove popularne knjige "Put Sjevera", "Na Rubu" ili "Cestom leda do kraja svijeta" govore o tome na vrlo impresivni način.
Rok Mihevc
Rok Mihevc je data scientist. Na ovogodišnjem Krasopisu će predstaviti pregled svih vrtača Slovenije i Hrvatske snimljenih tehnikom lidara. Zajedno s ocem Andrejem Mihevcem, legendarnim geomorfologom, on je objavio studiju tih vrtača za Sloveniju, te s kolegom priprema sličnu studiju za Hrvatsku.
Lidar! Pa to je perspektiva koju još nisu imali na Krasopisu!
Krasopis - program 2024.
Petak, 25.10.24.
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
17:00
Otvaranje izložbe Katarine Ivanišin Kardum
Sudjeluju: Katarina Ivanišin Kardum, Anne-Kathrin Godec
17:30
Ivo Lučić - Humski put
Krajolici, planine, životinje i ljudi kroz nasljeđe transhumantnog stočarstva
Sudjeluju: Dimitrij Mlekuž, Hrvoje Jurić (filozof), Anne-Kathrin Godec i Ivo Lučić
20:00
Nikola Madžirov - Premješteni kamen/ Jan Röhnert - Erdtagzeit (Vrijeme zemljanog dana)
Čovjek i krajolik: Pjesništvo između čežnje i pripadnosti
Sudjeluju: Nikola Madžirov, Jan Röhnert, Milan Soklić
Moderacija i prijevod: Anne-Kathrin Godec
21:30
Mjesto: konoba hotela:
Izložba fotografija
Sandra Polić Živkovi"Pogled na stijenu"
Koncert
Jelena Popržan
Subota, 26. 10. 2024.
10:00
Izlet
Povratak u 13 sati.
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
Animal studies - Odnos čovjeka i životinje
14:00
Krška fauna
Slavko Polak
14:45
Priroda i fauna u muzeju
Katarina Ivanišin Kardum
15:15
Zidne ploče Paula Pfurtschellera, zoologa i umjetnika austrougarske monarhije
Werner Anselm Buhre
---------------
16:00
Cetera Animantia
Suzana Marjanić
16:45
Čovjek i životinja - o potrebi za zoo-etikom
Hrvoje Jurić, filozof
----------------
17:30
Okrugli stol: Prikaz faune - umijeće edukacije i dodira duše
Sudjeluju: Katarina Ivanišin Kardum, slikarica i muzejska edukatorica, Werner Anselm Buhre,
Slavko Polak, Hrvoje Jurić, Ivo Lučić i Anne-Kathrin Godec
---------------
20:00
Književni događaj
Zoran Žmirić: Visoke trave
Sudjeluju: Zoran Žmirić, Frakturin Book Club, Anne-Kathrin Godec
21:30
Mjesto: konoba hotela:
Saturday Night Fever: Toni Bojčić (Split)
Nedjelja, 27.10. 2024.
Mjesto: Seminarska kuća, Hotel Village Balatura
Krš, priroda, krajolici
9:30
Crnopački jamski sustav
Teo i Aida Barišić
10:00
Vrtače Slovenije i Hrvatske
Rok Mihevc
----------------
10:45
Oblikovanje kraškog krajolika od prapovijesti do ranog modernog razdoblja
Dimitrij Mlekuž
11.15
Kulturni krajobraz jadranske Hrvatske
Goran Andlar
---------------
12:00
Rudolf Steiner, pogled na poljoprivredu
Dijana Posavec
----------------
14:30
Aktivistički pogled na rijeke
Sudjeluju: Vladimir Topić, Vanja Lazić, Sandra Josović (CZŽS Banja Luka)
15:30
Geotrauma u Dinarskom kršu
Sudjeluju: Anne-Kathrin Godec i Ivo Lučić
------------------
17:00
Čovjek i krajolik: krški round up
Sudjeluju: Goran Andlar, Teo i Aida Barišić, Anne-Kathrin Godec, Sandra Josović, Hrvoje Jurić,
Vanja Lazić, Ivo Lučić, Rok Mihevc, Slavko Polak, Dijana Posavec i Vladimir Topić
---------------
20:30
Put Sjevera
Hrvoje Jurić, multimedijalno predstavljanje putopisa
Krasopis 2023. - Impresije
Krasopis 2022 - Impresije
